Nada Vajs

Nada Vajs Vinja rođena je u Osijeku. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1971. francuski i talijanski jezik i književnost. Dvije akademske godine (1971.–1972. i 1972.–1973.) boravila je kao stipendist na usavršavanju u Francuskoj, na Sveučilištu u Strasbourgu i na Sveučilištu u Aix-en-Provence. Tijekom studijskog boravka u Francuskoj posebno se posvetila proučavanju pitanja semantike i leksikologije. Nakon povratka iz Francuske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu g. 1976. obranila je magistarski rad Semantička neologija u suvremenom francuskom jeziku. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (tada Zavod za jezik) zaposlila se 1976. Od stupanja u Institut radi na temi Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika kao redaktor i obrađivač (redakcija svezaka 1–10, obradba svezaka 5–7) te na različitim znanstvenim projektima, kako onima na onomastici i leksikologiji tako i onima na području jezičnopovijesnih istraživanja te povijesnoj i suvremenoj leksikografiji. Obrađivala je pitanja koja se odnose na teoretski pristup leksikologiji, leksikografiji, semantičku raščlambu rječničke jedinice (natuknice), frazeologiju te leksikografski metajezik. Od godine 1997. do kraja 2000. surađuje i na koncipiranju Hrvatskoga rječnika kao član uredništva, s posebnim obzirom na definicije i frazeologiju. Surađuje kao redaktor na Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Novi Liber, 2002.).

U više je radova istraživala fitonimijsku sastavnicu u hrvatskoj toponimiji i antroponimiji te je s vremenom prešla na sinkronijsko i dijakronijsko proučavanje »zatvorene« leksičke klase – fitonimije – i lingvistički obrađuje hrvatsku pučku taksonomiju bilinstva. Rad na proučavanju fitonimije u Vitezovićevu rječniku dovodi do sustavnog uspoređivanja toga korpusa s potvrdama iz hrvatske povijesne fitonimije od najstarijih potvrda u 15. st. do kraja 18. stoljeća. Sve je te probleme iscrpno obradila u doktorskoj disertaciji pod naslovom Hrvatska povijesna fitonimija. Fitonimija u Vitezovićevu rječniku »Lexicon Latino-Illyricum« naspram građe u starijoj hrvatskoj leksikografiji, koju je obranila 1998. g. Od 2001. g. voditelj je institutskoga projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika i glavni redaktor Rječnika. Pomoćnica je ravnateljice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2004., kao predstavnica Instituta s hrvatske strane, surađuje na međunarodnom projektu »Digitalizacija i mrežno objavljivanje rukopisnoga djela Vocabolario dei tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino di Tanzlingher-Zanotti«. Članica je Odbora za etimologiju i Odbora za leksikografiju HAZU. Dobitnica je Godišnje nagrade HAZU za 2003. godinu za najviša znanstvena dostignuća iz područja filoloških znanosti za knjigu Hrvatska povijesna fitonimija.

U suradnji sa Zrnkom Meštrović kritički je pročitala i upisala Vitezovićev rukopisni rječnik Lexicon Latino-Illyricum. Taj je prijepis kritički uređen i objavljen u II. svesku trosveščanoga izdanja Lexicona, a premu njemu su Nada Vajs i Zrnka Meštrović izradile i preokretni, hrvatsko-latinski rječnik, objavljen u III. svesku, te su za nj napisale i predgovor u kojemu su opisale načela njegove izrade.

• 

  Pavao Ritter Vitezović

  Lexicon Latino-Illyricum II.
  II. svezak, Prijepis i obrada

  Kritičko čitanje i upis: Zrnka Meštrović, Nada Vajs
  Urednik: Bojan Marotti
  Predgovor: Bojan Marotti
• 

  Pavao Ritter Vitezović

  Lexicon Latino-Illyricum III.
  III. svezak, Hrvatsko-latinski rječnik

  Predgovor: Zrnka Meštrović, Nada Vajs
  Sastavile: Zrnka Meštrović, Nada Vajs
  Urednici: Dunja Brozović Rončević, Bojan Marotti