Bogdan Mesinger

Bogdan Mesinger (Šid, 1930. – Osijek, 2023.) književnik, filolog, likovni teoretičar i esejist. U Šidu završava osnovnu školu, gimnaziju pohađa u Vinkovcima, a u Zagrebu studira na Filozofskom fakultetu predmetnu grupu Narodni jezik i književnost. Diplomirao je 1955. godine, a 1984. doktorirao je filologiju s tezom iz područja lingvostilistike, obranivši doktorski rad pod naslovom »Slavko Kolar: traganje za strukturotvornom jezgrom« (objavljeno 1987. u obliku monografske studije). Predavao je kraće vrijeme u Šidu, zatim u Vinkovcima (1959. – 1979.) u školama raznih profila, a od 1980. do 2000. godine radio je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je držao kolegije Osnove teorije jezika i Uvod u likovnu umjetnost.

Književnosti se posvetio već tijekom gimnazijskog školovanja. Prve pjesme objavljuje kao maturant (1950.), a u vrijeme studija piše prvi roman, Samac, koji je objavio dvadesetak godina kasnije (1973.). Od 1962. kontinuirano piše i likovnu esejistiku. Uz Samca objavio je još dva romana: Kiša (1970.) i Zatvorena priča (1984.). Kao samostalna izdanja objavio je i filološke eseje Josip Kozarac (1966.) i Slavko Mađer (1972.) te kulturno-povijesnu monografiju Vinkovačka čitaonica i knjižnica i kulturno-politička dinamika grada i kraja 1875 – 1975 (1976.). Više desetaka filoloških eseja i studija izašlo mu je u časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova ili je emitirano na radiju.

Iz područja likovnih umjetnosti, uz približno dvije stotine osvrta, eseja i studija objavljenih u listovima i časopisima, izdane su mu dvije knjige likovnih eseja, Likovne impresije (1971.) i Stvaralački nesporazum (1973.), kraće monografije Crlenjak (1987.), Predrag Goll: skicirke (1987.), Medaljer Damir Mataušić (1998.), Akvarelist Predrag Goll (2000.), Željko Subić (2008.), monografska studija Traktat o medalji (1987.) te monografija Damir Mataušić (2010.). Među likovnim studijama u monografskim katalozima izdvajaju se studije Krunoslav Kern (1995.), Ružić & Rudina (2002.) te Crlenjak – medalje (2003.).

Istražujući fenomene intermedijalnosti, dubinskog i nesvjesnog determinizma stvaralačkih procesa i strukturiranja simboličkih sistema u umjetnosti riječi, u ikoničkim umjetnostima, kao i u kulturi uopće, dolazi do teze o projektivnosti stvaralaštva, koje je upravljano implicitnim i tek u podsvjesnoj viziji postojećim kodom. Iskušavajući mogućnosti strukturalističke i semiološke reinterpretacije pojedinih stvaralačkih medija, bio je privučen fenomenom medalje, koja se svojom izrazitom simboličnošću, svojom misijom, svojom vezanošću uz arhetipske rituale i nizom drugih svojstava odvaja od svih drugih, pa i likovnih umjetnosti. Specifičan fenomen zahtijeva specifičan pristup, pa i specifičnu znanost. Temelje takve discipline nastojao je formulirati u prvom poglavlju knjige Traktat o medalji : Prolegomena za jednu semiološku teoriju medalje.

Monografija Medalja – povjesnica hrvatske kulture proizašla je iz tih njegovih istraživanja.

• 
  Preporučeno

  Bogdan Mesinger

  Medalja
  Povjesnica hrvatske kulture