Alojz Jembrih

Alojz Jembrih rođen je 1947. u Varaždinu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Beču studirao je slavensku filologiju, povijest umjetnosti i filozofiju. Na istome je sveučilištu doktorirao 1976. disertacijom o hrvatskome piscu Antunu Vramcu (1538. – 1588.) pod naslovom Antun Vramec in seiner Zeit (mentor prof. dr. Josip Hamm). Znanstvenoistraživački rad dr. Alojza Jembriha obuhvaća nekoliko kroati­stičkih područja: povijest hrvatske književnosti i jezika te gradišćanskohrvatsku dionicu, dija­lektologiju, leksikografiju, hrvatsku kulturu i povijest slavistike. Kao stipendist njemačke zaklade Alexander von Humboldt-Stiftung (Bonn) Jembrih je boravio u Njemačkoj 1986. i 1991. na istraživačkim projektima »Pavao Skalić u Njemačkoj« i »Izvori Duševnim pesnam Grgura Mekinića«. 

Dosad je objavio petnaestak knjiga: Život i djelo Antuna Vramca (1981.), Hrvatski filološki aspekti (1990.), Grgur Pythiraeus Mekinić i njegove pjesmarice (1990.), O Vramčevoj Kronici (1992.), Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze (1991.), Juraj Damšić i njegov »Nauk kršćanski«, 1744. (1994.), Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti (dvojezično izdanje, hrvatski i njemački, 1997.), Hrvatski filološki zapisi (1997.), Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997.), Kazimir Bedeković (1727. – 1782.): Teološki, filozofski i dramski pisac (2001.), Stipan Konzul i »Biblijski zavod« u Urachu (2007.), Gregur Kapucin (Juraj Maljevec) i njegovo »Nestrančno vezdašnjega tabora ispisavanje« (opširni pogovor istoimenomu pretisku i transkripciji, 2010.), Tragom turopoljske povijesti (2014.). Priredio je pretiske 50 hrvatskih knjiga (od 16. do 19. st.) i za njih napisao pogovore. Uz ostalo, Jembrih je član Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Matice hrvatske, Austrijskoga povijesnoga društva za istraživanje 18. stoljeća u Beču (Österreichische Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhunderts) i Društva za istraživanje knjige u Austriji (Gesellschaft für Buchforschung in Österreich), kao i Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov u Željeznome. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu redoviti je profesor hrvatske književnosti starijega razdoblja (16. – 19. st.).

Za pretisak knjige Pavla Rittera Vitezovića Kronika aliti spomen vsega svieta vikov načinio je suvremenu transkripciju, sastavio glosarij i napisao opširan pogovor.

• 

  Pavao Ritter Vitezović

  Kronika aliti spomen vsega svieta vikov

  Priredio: Alojz Jembrih
  Pogovor: Alojz Jembrih
  Urednik: Bojan Marotti