Snješka Knežević

Snješka Knežević (1938.), povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica; stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala.

Od 1964. do 1990. bila je urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i književna prevoditeljica, a od 1987. posvećuje se istraživanju i znanstvenom radu, s težištem na urbanizmu i arhitekturi, teoriji umjetnosti i zaštiti spomenika.

Objavila je šest knjiga posvećenih urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873. – 1973. (1994.), Zagrebačka Zelena potkova (1996.), Zagrebu u središtu (2003.), Zagreb: grad, memorija, art (2011.), Zagreb u škarama (2018.) i Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice (2020.). S Aleksanderom Laslom suautorica je kulturno-povijesnog vodiča Židovski Zagreb (2010.) Objavila je stotinjak stručnih i znanstvenih i isto toliko publicističkih radova te pripremila i uredila više od deset knjiga.

Elaboratima i eskpertizama surađivala je s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba i Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Bila je članica redakcije Arhitektura (1982.–1986.) i savjeta tog časopisa te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987.–1995.). Sudjelovala u pet navrata u radu žirija Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu te više stručnih žirija za arhitektonske natječaje. Kao gošća sudjelovala je u postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Na potonjem je 2008. u sklopu doktorskog studija držala izborni kolegij »Baština i transformacija«, a 2009. »Održivost baštine – dileme zaštite«. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje emisiju »Baština, mi i svijet«.

Sa Židovskom općinom Zagreb surađuje više od dvadeset godina u kulturnim programima i piše u njezinim glasilima. Suorganizatorica je dvaju simpozija: Antisemitizam Holokaust Antifašizam (1995.) i Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1996.) i suurednica istoimenih zbornika. Istražila je povijest zagrebačke sinagoge, što je rezultiralo studijom Zagrebačka sinagoga (2000.), brojnim izložbama i scenarijima za dokumentarne filmove Hrvatske televizije.

Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog PEN-a. Godine 1997. i 1998. bila je članica Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.

Prevodi s njemačkoga, a među važnijim prijevodima su knjige Richard Wagner: Moj život; Peter Handke: Kaspar (radio drama i knjiga), Walter Benjamin: Uz kritiku sile; Berthold Brecht: Izbjeglički razgovori; Peter Handke: Živjeti bez poezije; Alfred Döblin: Berlin Alexanderplatz; Günter Grass: Limeni bubanj; Peter Handke: Trenutak pravog osjećaja (+ pogovor); Günter Grass: Iz glave rođeni (+ pogovor), Erich Hackl: Aurorin usud; Walter Benjamin; Novi anđeo.

Za monografiju Zagrebačka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu »Neven Šegvić« Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu, a za životno djelo nagradu »Radovan Ivančević« Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2016. godinu.

Monografija Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice njena je prva knjiga uz izdanju ArTresor naklade.

• 
  Preporučeno

  Snješka Knežević

  Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice

  Fotografije: Franjo Kiš