Lijepa travnata dolina
Islandske sage i priče

Lijepa travnata dolina – Islandske sage i priče antologijski su izbor iz književne tradicije jedinstvene na europskom tlu. U povijesti književnosti naziv »saga« odnosi se na prozno djelo srednjovjekovne islandske književnosti, u kojemu autor nastoji maštovito i s pripovjedačkim umijećem rekonstruirati povijesne događaje, držeći se određenih estetskih načela. Najzrelija djela te književnosti nastala su između 1230. i 1280. godine i to se razdoblje običava nazivati zlatnim dobom saga.

Sage su bile namijenjene prvenstveno za razonodu i pouku slušateljstvu, koje se na Islandu svakog ljeta okupljalo u dolini Þingvellir (Saborskoj dolini) na jugozapadu otoka, gdje se tad održavao Veliki sabor svih stanovnika Islanda, no pripovijedale su se i na kućnim okupljanjima povodom zimskih blagdana.

Po tipu likova sage se dijele na one o kraljevima, koje govore o vladarima (posebno norveškima) te o događajima iz islandske povijesti i njihovu utjecaju na ljudske sudbine; potom na sage o legendama i junacima, s tematikom iz pradavne, mitske odnosno pretkršćanske prošlosti ili s fantastičnim sadržajem; te sage o Islanđanima, koje umjesto kraljeva i ratnih junaka opisuju sudbine običnih Islanđana – pojedinaca i čitavih obitelji, pa se stoga nazivaju i obiteljskim sagama.

Najčešći motivi su obiteljski odnosi kroz više naraštaja, sklapanje prijateljstava i međusobno pomaganje, neprijateljstva i osvete, rješavanje sukoba pravnim putem ili izravnim borbama, putovanja u tada poznate krajeve (Norveška, Danska, Engleska) te otkrivanje i naseljavanje novih teritorija (Grenland, Sjeverna Amerika), uz svladavanje brojnih teškoća koje pred likove postavljaju priroda, klima i snažni ljudski karakteri.

Preplitanje proznih dijelova i skaldskih stihova bila je česta pripovjedna tehnika u sagama, pa su i primjeri ove forme zastupljeni u knjizi.

U ovom antologijskom izboru od dvanaest reprezentativnih islandskih saga, priča i pripovijesti zastupljeni svi najvažniji motivi i tipovi likova te teme iz života na Islandu od naseljavanja u 10. stoljeću, pa do kraja 13. stoljeća. Izbor je načinila Dora Maček, profesorica emerita, utemeljiteljica Katedre za skandinavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja je sage prevela sa staroislandskoga te napisala popratne tekstove o povijesti Islanda i nastanku saga.