Arhiva - 2011

14.11.2011.

Knjiga tjedna: Kopenhagen

Jedna večer u listopadu 1941. Ili je to bilo u studenom? Susret dvojice starih prijatelja i kolega. Ili su bili neprijatelji i konkurenti? Razumjeli su se tako dobro da su godinama jedan drugome dovršavali rečenice. Ne i te večeri. Te je večeri sve bilo nejasno, nerazumljivo i neodređeno.

Što je htio njemački fizičar Werner Heisenberg, kad je u okupiranom Kopenhagenu posjetio svog mentora i prijatelja, legendarnog Nielsa Bohra? Svaki je od njih drukčije doživio taj razgovor. Njihovo se prijateljstvo tada zauvijek prekinulo, a svijet je naglo ukoračio u nuklearno doba. Koja je u tome bila njihova uloga?

Čuvena drama Michaela Frayna Kopenhagen u prijevodu Sonje Bašić briljantno prikazuje kako povijesni događaji imaju svoja ishodišta u odlukama pojedinaca. Inteligentna, poštena i dirljiva knjiga o prijateljstvu, odgovornosti i granicama između dobra i zla.
 

25.10.2011.

Predstavljanje knjige Abadžić: Zagreb – skice za portret grada

Kaže Stanko Abadžić, fotograf:

"Moj Zagreb je posve privatan. ... Odabirem motive koji odgovaraju mom mentalnom stanju, koji mogu bar za kratko vrijeme biti moje utočiste."

Kaže Željko Zorica, autor predgovora:

"Tražim svoje utočište. Motiv koji odgovara mojemu mentalnom stanju. ... Bez gledača nema fotografije. Kad je vidim, preuzet ću je od fotografa, od njezina tvorca."

Dođite na predstavljanje monografije Zagreb – skice za portret grada i "preuzmite" fotografije Stanka Abadžića u srijedu, 26. listopada 2011. u 19 sati u galeriji Cro Art Photo Club u Gajevoj 25.

Ako gledajući Abadžićeve fotografije Zagreba i vi nađete svoje utočište, tim ljepše!

06.10.2011.

Predstavljena knjiga »Amarukina stotina«

Bijaše to lijep susret: u ispunjenoj dvorani Novinarskoga doma indijski pjesnik Amaruka jučer se po prvi se put predstavio hrvatskim čitateljima. Kontinente i stoljeća koji dijele pjesnika i publiku premostili smo uz pomoć prevoditelja stihova i autora popratnih tekstova Mislava Ježića, predstavljača Radoslava Katičića, Klare Gönc Moačanin i Bojana Marottia, a svojom sjajnom interpretacijom glumac Dragan Despot oživio je Amarukine čudesne, kratke, ali emocijama nabijene prizore Amarukine stotine.

02.10.2011.

Knjiga tjedna: Sudbina odabranih

Ideja eugenike, čovjekovog namjernog posezanja u područje ljudske reprodukcije, dobila je sa strelovitim razvojem znanosti i tehnologije nove, neslućene dimenzije.

Sudbina odabranih, odlična knjiga Darka Polšeka vodi nas od povijesti eugenike (od Starog zavjeta i antičke Grčke, do vremenski mnogo bližih, ali ne nužno i dobro poznatih eugeničkih praksi u Velikoj Britaniji, SAD, Skandinaviji, Njemačkoj, Kini, Jugoslaviji i Hrvatskoj), do dilema koje pred pojedinca, društvo, državu i međunarodnu zajednicu stavljaju nova znanstvena dostignuća. Razumijevanje eugenike važno je da bi društvo što bolje shvatilo razmjere mogućnosti koje se pružaju s razvojem genske tehnologije i da bi što kompetentnije odlučivalo o načinu njihova korištenja. Skliska staza između prava i etike, prava pojedinca i interesa društva, mogućnosti i odgovornosti znanosti, nije put kojim hoda »netko drugi«, već svatko od nas.
 

02.10.2011.

Pedeset za jednoga, dvadeset za sve!

Naša rođendanska matematika od danas je još povoljnija za vas. Od sada pa do 31. prosinca Knjigu tjedna možete nabaviti s 50% popusta, a sve druge knjige s popustom od 20%, s izuzetkom knjiga koje su objavljene unutar 12 mjeseci te Vitezovićeva Lexicona.

I dalje bez troškova poštarine za dostavu unutar Hrvatske tijekom naše slavljeničke godine.

Javite nam se preko gumbeka za narudžbe!
 

02.10.2011.

Predstavljanje knjige »Amarukina stotina«

Knjigu Amarusataka – Amarukina stotina predstavit ćemo u srijedu, 5. listopada 2011., u 19 sati, u velikoj dvorani Novinarskoga doma u Perkovčevoj 2. O indijskom pjesniku Amaruki i njegovoj »stotini prizora ljuvenih« govorit će Radoslav Katičić, Klara Gönc Moačanin, urednik Bojan Marotti i Mislav Ježić, autor prijevoda i popratnih tekstova.

Dođite i uživajte uz indijsku glazbu, crteže s palminih listova i izbrušene Amarukine minijature – koje će na sanskrtskom izvorniku čitati Mislav Ježić, a u hrvatskom prijevodu Dragan Despot.
 

29.09.2011.

Nova knjiga! Amarusataka – Amarukina stotina

U ljubavi je oduvijek bilo raznih situacija, varijacija i komplikacija. O ljubavi se oduvijek pisalo, netko sonete, netko drame, netko romane. Knjige debele i knjige tanke. Može li se uopće o ljubavi pročitati nešto novo? Može, može! Iako je, da budemo precizni, to »novo« istovremeno i vrlo staro. Prije više od 1300 godina indijski pjesnik Amaruka spjevao je sto majušnih pjesama o ljubavi. Sto lijepih, zaokruženih ljubavnih prizora – situacija, varijacija i komplikacija – iz života ljubavnih parova. Uz izvornik, prijevod i opsežan uvod, u devetom svesku naših Spona naći ćete i ilustracije Amarusatake koje je na palminim listovima nacrtao Majstor iz Saranakule.

19.09.2011.

Užas od nereda

Građanski ratovi, ubojstva kraljeva i prinčeva te krvava otimanja prijestolja u Shakespeareovim povijesnim dramama nisu tek crna kronika elizabetinskoga doba već odraz nepoštivanja kozmičkoga reda koji na okupu drži cijeli svijet. Za razumijevanje djelâ Shakespearea i njegovih suvremenika neophodno je poznavati sustav vladajućih ideja odnosno ideološku matricu tog važnog razdoblja u engleskoj književnosti.

Bez toga znanja današnjem će čitatelju promaknuti pojmovi i odnosi ključni za shvaćanje osobnih, društvenih i političkih odnosa, odnosno dramskih problema i njihovih razrješenja u književnim djelima toga doba. Ti se pojmovi i odnosi nigdje izričito ne objašnjavaju, jer se podrazumijevaju, no ono što je bilo očito elizabetincu, nije samo po sebi jasno današnjem čitatelju, kojega od nastanka te književnosti dijeli više stoljeća.

Naša nova Knjiga tjedna Elizabetinska slika svijeta E. M. W. Tillyarda pomoći će vam u razumijevanju djela Shakespearea, Spensera, Donnea, Marlowea, Jonsona, Webstera i drugih velikih elizabetinaca.
 

18.07.2011.

Nova knjiga! Abadžić: Zagreb – skice za portret grada

Stanko Abadžić rano ustaje, strpljivo hoda i pažljivo gleda. Brz je na okidaču. Pogled na svijet mu je crno-bijel, a ipak bilježi stotine nijansi stvarnosti, raspoloženja i sjećanja. Podjednako voli arhitekturu i ljude, svjetlo i sjene, beton i lišće, sadašnjost i prošlost. Njegova nova knjiga fotografija Zagreb – skice za portret grada provest će vas Zagrebom kao kroz album uspomena. Ako ste premladi da biste pamtili poplunara, bit će to pustolovina otkrivanja novog i nepoznatog. U tome će vam pomoći i tekst Željka Zorice. Uživat ćete, bez obzira jeste li iz Zagreba ili niste.

15.07.2011.

Oproštaj od prijatelja: Predrag Jirsak (1941.–2011.)

U utorak, 5. srpnja 2011. preminuo je naš dragi prijatelj i dugogodišnji suradnik Predrag Jirsak, književnik, prevoditelj i profesor češke književnosti. Družili smo se, surađivali i učili od njega mnogo godina, a njegova dobrota, humor i prijateljstvo nedostajat će nam zauvijek.

Poseban dio Predragove životne priče činilo je njegovo dugogodišnje prijateljstvo sa slovačkim znanstvenikom i piscem Vojtechom Zamarovskim. Na hrvatski je preveo tri njegove iznimno značajne knjige: Bogovi i junaci antičkih mitova, Grčko čudo i Otkriće Troje. Te su knjige tijekom desetljeća obrazovale i nadahnule brojne naraštaje učenika i studenata. Bogatstvo baštine antičkoga svijeta čvrsto je ugrađeno u temelje europskoga znanja, kulture i umjetnosti. Velik dio te baštine hrvatska kulturna javnost upoznala je upravo kroz prijevode Predraga Jirsaka.

Tekst Dubravke Dorotić Sesar »Dobri duh hrvatske bohemistike« posvećen Predragu Jirsaku možete pročitati ovdje.
 

25.06.2011.

Gost u kući

A je, malo smo se zanijeli, udubili u posao, a vrijeme leti... no zato možemo najaviti nekoliko novih, lijepih i zanimljivih knjiga u kojima ćete uskoro moći uživati. A kad smo kod uživanja, evo i nove Knjige tjedna: to je Gost u kući, štoviše 67 gostiju! Pjesme najvećih poljskih pjesnika u izboru i prepjevu našeg velikog polonista Zdravka Malića. Čarobna, čudesna knjiga snažnih, nježnih, tužnih i zabavnih pjesama o svemu poljskom i svemu ljudskom. 

26.05.2011.

Na današnji dan

Vjerojatno je bilo sunčano i 26. svibnja 1832. godine, kada je u Vrbniku na Krku rođen filolog i leksikograf Dragutin Parčić. Obrazovan i svestran, proučavao je i stare glagoljske spomenike i moderne fotografske aparate, lijevao tiskarska slova, prevodio Dantea, izrađivao herbarije, slikao... Neumorno je skupljao rječničko blago hrvatskoga jezika i pridonio njegovu ugrađivanju u duhovni i tehnički kontekst europskoga industrijskog razdoblja. Njegov Rječnik hrvatsko-talijanski doživio je čak tri izdanja, a onda su ga potisnule političke i povijesne turbulencije 20. stoljeća. Pretiskom trećeg izdanja Rječnika Parčićev fond od 90 000 hrvatskih riječi vraćen je na svjetlo dana u našem nizu Oživljena baština.
 

25.05.2011.

Art déco i Hinko Juhn

Uz izložbu Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata srijedom se u Muzeju za umjetnost i obrt održavaju predavanja o kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj toga razdoblja.

U srijedu, 25. svibnja 2011. u 20 sati Davorin Vujčić, autor monografije Juhn, održat će zanimljivo predavanje sa slajdovima o kiparu Hinku Juhnu, čija su djela dio izložbe. Dođite!

23.05.2011.

Pelešov kôd

Roman je već gotovo 300 godina književna vrsta koju čitatelji najviše traže. On je dobrim dijelom nadomjestio potrebu za »pričom«, koja se nekad podmirivala epom, mitom, usmenom predajom, biblijskim pripovijestima. Roman podmiruje našu znatiželju za upoznavanjem nečega što nismo sami doživjeli. On nas prenosi u druge svjetove, uvodi u nove prostore i vremena.

No čitanje književnih tekstova, pa tako i romana, nije vještina koja je samo »urođena«, nego vještina koja se postupno svladava u druženju s tekstovima. Čitanjem uspostavljamo unutarnji svijet romana, a da bismo u tome doista uspjeli, potreban nam je kôd – stečena sposobnost razumijevanja romana.

Ne bojte se da će vam ovakvo »teoretiziranje« narušiti užitak čitanja. Baš naprotiv. Knjiga tjedna Tumačenje romana Gaje Peleša izvrstan je priručnik za učenje čitanja romana, njegovo razumijevanje i tumačenje, bilo da ste profesor književnosti, student, ili »običan čitatelj«.
 

23.05.2011.

»Od izvornika do prijevoda«, 5. izložba prijevoda DHKP

Novi izvornici, novi izazovi, novi prijevodi... Književni prevodioci su naši mostovi do knjiga koje inače nikad ne bismo pročitali. Peta godišnja izložba njihovih prijevoda otvara se danas u 18 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i ostaje otvorena do 6. lipnja 2011. Iskoristite šetnju gradom i razgledajte plakate s njihovim radovima i zanimljivim pričama o tome kako su nastali.

Izložbu je i ove godine dizajnirala i s veseljem podupire ArTresor naklada.
 

16.05.2011.

Od Tekstova piramida do teatra apsurda

Dvije velike istočnosredozemne civilizacije starog svijeta, egipatska i grčka, davno su nestale. No njihovo postojanje nije ostalo zaključano u povijesti, a njihova umjetnička djela i duhovna zbivanja baštinile su civilizacije sljedećih tisućljeća, pa tako i naša. Kroz jedanaest eseja koji čine novu Knjigu tjedna, Helena u Egiptu, autor Petar Selem vodi nas putem duhovnih i kulturnih stečevina od kamenih spomenika predinastičkog Egipta i djela egipatske i grčke književnosti, kroz Bibliju, do djela Shakespearea, Goethea, Becketta, Moravije i hrvatskih autora 20. stoljeća. Na tom putu naći ćete prve hrvatske prijevode staroegipatskih izvornika i pratiti teme koje su se u europskoj književnosti i kazalištu zrcalile kroz tisućljeća.

08.05.2011.

Thor / Tor

U mitovima o postanku svijeta u raznih naroda pojavljuju se slični bogovi: jedan od njih – sin (ili jedan od sinova) boga stvoritelja – gospodar je neba i gromova, vladar živoga svijeta, najčešće s munjama u ruci. Zvuči poznato? Grčki Zeus? Naravno. Slavenski Perun? I on. Nordijski Tor? Da, upravo je on jedan od glavnih junaka nove Knjige tjedna: Edda Snorrija Sturlusona. Sin Odina, oca sviju bogova, Tor je prvi i najjači među bogovima, bog zaštitnik, bog grmljavine, kiše i plodnosti. Njegov dvor zove se Bilskirnir, što znači »svijetleći snopovi munja«.

Napisana na islandskom oko 1220. godine, Snorrijeva mitološka slika svijeta jedini je sustavni prikaz mitološke predaje u Europi i zato joj pripada posebno značajno mjesto u europskoj književnosti. Bogovi nordijskog panteona imali su burne živote i zamršene odnose, a u jeziku, zemljopisu i umjetnosti njihovo nasljeđe živi još i danas. 

29.04.2011.

Romantično vjenčanje

Što je potrebno za romantično vjenčanje? Da vidimo... mladi zaljubljeni par? duga bijela haljina? razdragani svatovi, lijepo cvijeće, svečana ceremonija? Baš takvo vjenčanje Velika Britanija danas slavi u punom sjaju. Ali... izraz »romantično vjenčanje« nije oduvijek imao ovakvo značenje. I sama riječ »romantično« nekad je značila nešto sasvim, sasvim drugo. O tome i o petstotinjak drugih pojmova, osoba, predmeta i događaja vezanih uz relativno kratak ali neizmjerno utjecajan period engleskog romantizma pročitajte u sjajnoj Knjizi tjedna Mali rječnik romantizma – Pogled s Otoka Željka Ivanjeka.

28.03.2011.

Vrijeme za pjesništvo

Nakon tri tjedna proze opet je vrijeme za poeziju! Od Dana frankofonije 2011. opraštamo se Antologijom francuskoga pjesništva Zvonimira Mrkonjića i Mirka Tomasovića. Dotjerana i svečana, opremljena biografskim bilješkama i kazalima, ova Knjiga tjedna vodi vas kroz devet stoljeća francuskoga pjesničkog umijeća: od samog nastanka – trubadurskoga pjesništva – koje Željka Čorak naziva »proljećem svijeta«, pa sve do ratovima i društvenim promjenama bremenitog 20. stoljeća i pokušaja uništenja, »dekonstrukcije poezije«.

Punih tisuću godina ljubavi, smrti, tuge, nade i pobune zrcali se u pjesmama više od 80 najznačajnijih francuskih pjesnika, u prijevodima najboljih hrvatskih prevoditelja.

Nije li ovo upravo savršena prilika da nabavite ovu divnu knjigu?
 

21.03.2011.

Medejin kotao (Le chaudron de Médée)

Kako saznati što se krije u ljudskom tijelu, ako se ne može u nj zaviriti? Danas, kad i bez skalpela "gledamo" u unutrašnjost organizma pomoću rendgena, ultrazvuka i CT-a, kad iz laboratorijskih nalaza "čitamo" detaljne podatke o njegovu zdravlju i bolesti, teško je i zamisliti vrijeme u kojem se tek počinjalo saznavati kakav je unutarnji ustroj ljudskog tijela i što upravlja njegovim funkcijama.

U našoj novoj Knjizi tjedna – Medejin kotao povjesničara medicine Mirka Dražena Grmeka – doznajemo kako su započela prva istraživanja u antičkoj medicini, kako se od eksperimentalnog napipavanja (tâtonnement expérimental), od metode pokušaja i pogrješke, od pokusa na životinjama i ljudima, i mrtvima i živima, utro put sustavnom znanstvenom eksperimentiranju i suvremenoj medicini.

14.03.2011.

Čovjek stroj (L'Homme machine)

Nakon suvremenog kanadskog romana Kasiodorova slava, skočit ćemo 250 godina u prošlost! Čovjek stroj – nova Knjiga tjedna kojom nastavljamo ovogodišnje sudjelovanje u Danima frankofonije – prijevod je filozofskih rasprava o ustroju ljudskog bića Juliena Offraya de La Mettriea, liječnika, filozofa, jednog od prvih francuskih materijalista u doba prosvjetiteljstva. 

07.03.2011.

Dani frankofonije 2011. – Les Journées de la Francophonie en Croatie

Danas započinju Dani frankofonije 2011. u Hrvatskoj. Od 7. do 31. ožujka 2011. u mnogim hrvatskim gradovima nizat će se raznovrsna kulturna događanja posvećena francuskom jeziku i umjetničkim djelima ostvarenima na njemu. Dani frankofonije promiču i podržavaju kulturnu i jezičnu raznolikost, razvijaju svijest o i poštovanje prema drugom i drugačijem te potiču stalni dijalog među različitim jezičnim zonama.

Ove godine mi se u Dane frankofonije uključujemo kroz našu Knjigu tjedna: do kraja ožujka svaka knjiga tjedna bit će jedan prijevod s francuskoga. Počinjemo s romanom Kasiodorova slava (La Gloire de Cassiodore) kanadske autorice Monique LaRue, koja je prije četiri godine gostovala u Zagrebu i Rijeci upravo u Danima frankofonije i predstavila hrvatskim čitateljima svoj nagrađeni roman o jednoj akademskoj godini na Odsjeku za književnost. Predavanje književnosti veći je izazov nego što to možda zamišljate...

01.03.2011.

Dydd Gwyl Dewi

Prvi dan mjeseca ožujka dan je Sv. Davida, sveca zaštitnika Walesa. David – Dewi na velškom – živio je u 6. stoljeću. Školovao se u pokrajini Ceredigion (Cardigan), potom je pošao na hodočašća tijekom kojih je osnovao više vjerskih središta u Walesu i Engleskoj, a putovao je sve do Jeruzalema, gdje je bio zaređen za biskupa. Pripisuju mu se razna čuda, kao npr. da se za jedne propovijedi tlo pod njim uzdiglo kako bi ga okupljeno mnoštvo bolje čulo i vidjelo. Katedrala Sv. Davida u pokrajini Pembroke, gdje je pokopan, postala je omiljeno hodočasničko odredište. Smatralo se da dva hodočašća do katedrale Sv. Davida vrijede koliko i jedno do Rima, a tri kao jedno do Jeruzalema. Za srednjovjekovne uvjete putovanja prilično praktično, zar ne?

Dan Sv. Davida nacionalni je praznik u Walesu, a slave ga i Velšani širom svijeta. Proslave prate zastave s velškim zmajem, procesije, tradicionalna glazba i hrana, a sudionici proslava kite se sunovratima i porilukom, starim velškim simbolima.

Mi se pridružujemo proslavi velškog nacionalnog praznika novom Knjigom tjedna: najpoznatijom zbirkom srednjovjekovnih velških priča pod naslovom Pedeir Ceinc y Mabinogi – Četiri grane Mabinogija. Divovi, moćni vitezovi, hrabre i mudre žene nastanjuju čudesne velške krajolike u kojima se isprepliću mitovi, narodne priče i junačke legende, iz kojih su ponikle priče o kralju Arturu. Uživajte!

22.02.2011.

Knjiga tjedna

Dobrodošli u Knjigu tjedna, naš novi kutak u kojem svaki tjedan usmjeravamo virtualni reflektor na jednu od knjiga koje smo objavili u proteklih 15 godina. Da, da, bliži se rođendan. Tim povodom, svaki tjedan jedna knjiga, jedan ulomak i... jedan naš rođendanski poklon vama: popust od 20%, bez troškova poštarine unutar Hrvatske.

Posjećujte nas redovito, slavit ćemo cijele godine! :-)
 

22.02.2011.

Prva Knjiga tjedna – Robert Frost: Miris jabuka

Malo je koji pjesnik za života bio tako slavan, omiljen i obasipan počastima kao Robert Frost. Njegov izravan, jednostavan jezik, koji svatko razumije, otvorio mu je vrata do srca najširih krugova čitatelja. Poštovala ga je i kritika, jer Frostovo vješto vladanje govornim američkim izrazom nije ga spriječilo da otvara vrata u složene i tamne zakutke čovjekove egzistencije i međuljudskih odnosa, u traganje za smislom i dramatičnu borbu protiv gubitka, kaosa i besmisla. Miris jabuka prva je zbirka Frostovih pjesama na hrvatskom, u prijevodu Mate Marasa, a predstavljamo je pjesmom »Oganj i led«.
 

21.02.2011.

Od danas...

Od danas vas dočekujemo s obnovljenom, osvježenom i proširenom internetskom stranicom!

U laganoj šetnji razgledajte naše nizove knjiga i provjerite što je novo u našoj ponudi dizajna i usluga. Zavirite u naš Antikvarni kutak, uživajte u Knjizi tjedna, naručite naslove koji vas zanimaju, pratite novosti o promocijama, novim izdanjima, izložbama... 

Slavljenički smo raspoloženi, dijelom zbog obnovljene stranice, a dijelom zato što ove godine slavimo 15. rođendan! Još uvijek smatramo da imamo najljepši posao na svijetu, pa možete i nadalje očekivati naša neobična i vrijedna izdanja, i nadalje računati na naš individualan pristup i vrhunsku izvedbu svakog vašeg projekta. Zahvaljujemo našim vjernim klijentima i starim čitateljima i želimo dobrodošlicu novima. Veselimo se suradnji i stvaranju sa svima vama!
 

07.01.2011.

Na današnji dan

Na današnji dan, 7. siječnja 1652. g., u Senju je rođen Pavao Ritter Vitezović, pjesnik, povjesnik, tvorac vlastitoga slovopisa, leksikograf i polihistor. Svestran i obrazovan, Vitezović je bio jedna od najzanimljivijih osoba u hrvatskoj kulturi druge polovice 17. i početka 18. stoljeća. Bio je upravitelj prve tiskare u Zagrebu, sudjelovao je u političkim i kulturnim zbivanjima, ratovao protiv Turaka, pisao o hrvatskoj i svjetskoj povijesti, a njegovom je zaslugom kupljena i čuvena Valvasorova knjižnica, temelj današnje Metropolitane u Zagrebu. Prije iliraca razvio je slovopisni sustav prilagođen hrvatskom jeziku rukovodeći se načelom da svaki glas treba pisati samo jednim slovom, a sastavio je i veliki rječnik hrvatskoga jezika Lexicon Latino-Illyricum. Spletom nesretnih okolnosti, kojih u Vitezovićevom životu nije nedostajalo, hrvatsko-latinski dio tog rukopisnog rječnika je izgubljen, a latinsko-hrvatski je ostao u rukopisu više od 300 godina, sve do objavljivanja u našoj Oživljenoj baštini.