Edda
Gylfaginning / Obmanjivanje Gylfija

Snorri Sturluson

Unutar srednjovjekovne europske književnosti, islandska knjiga Snorra Edda zauzima posebno značajan položaj, jer predstavlja jedini pokušaj sustavnoga prikaza mitološke predaje na našem kontinentu. Osim ove sjevernogermanske mitologije, ništa sličnoga ne postoji ni u antici ni u srednjovjekovnoj književnosti drugih europskih naroda. Snorra Edda sastoji se od Prologa i tri glavna dijela: Gylfaginning (Obmanjivanje Gylfija), Skáldskaparmál (Riječ o pjesništvu) i Háttatal (Popis stihova). U Prologu Snorri iznosi svoj pogled na mitološki materijal koji želi ispričati, a prvi dio Edde (Obmanjivanje Gylfija) sažeti je prikaz sjeverno-germanske mitologije, od postanka svijeta, preko priča iz života bogova, do njihove konačne propasti, Ragnaröka.

Okvir za pripovijedanje u dijelu Edde kojemu je naslov Gylfaginning (Obmanjivanje Gylfija, čini crtica o mitskome švedskom kralju Gylfiju, predstavniku prastanovnika europskoga sjevera, mudroga i upućenog u čarolije. Preodjeven i pod imenom Gangleri (»onaj koji hoda«) Gylfi putuje u Asgard (»svijet Asa«) da bi upoznao Ase i naučio njihovu mudrost i magiju, te stvorio vezu između njih i svoga naroda. Tu, u dvoru, susreće bogove koji odgovaraju na njegova pitanja o postanku i propasti svijeta, o bogovima i njihovim djelima. Na kraju Asi iscrpe svoje znanje, pa se rješavaju Ganglerija, koji se uz tutanj grmljavine neočekivano nađe na poljani s koje su iščezli i dvori i bogovi. Sve je bila samo obmana i čarolija. No ono što je Gangleri doživio i čuo, i dalje se prepričavalo u njegovoj zemlji.

Eddu je s islandskoga prevela te uvodom i bilješkama opremila prof. dr. Dora Maček, utemeljiteljica Katedre za skandinavistiku na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.